Središnja tema Dana bila je storytelling (pričanje priča ili pripovijedanje), drevna aktivnost i umijeće koje doživljava renesansu u brojnim aspektima naše svakodnevice (reklamna industrija, kultura, obrazovanje, mediji…). Kao takva, odlično se uklopila u koncept ove manifestacije koja radi i na popularizaciji usmenog narodnog blaga što ga je Balint Vujkov (1912. – 1987.) skupio. Osim na stručnom skupu knjižničara, storytelling bio je okosnica programa namijenjenih vrtićkoj djeci te učenicima osnovnih i srednjih škola.

Književni salon – 19. X.
Ovogodišnji Književni salon održan je u Monoštoru. Na Salonu je predstavljena knjiga pjesama Buđenja riči Željka Šeremešića, a bilo je riječi i o knjiškoj produkciji ovdašnjih Hrvata. O knjizi su, uz autora, govorili Katarina Čeliković i književnik i ravnatelj ZKVH-a Tomislav Žigmanov. Knjigu je objavila NIU Hrvatska riječ, a o nakladničkoj produkciji te novinsko-izdavačke kuće govorila je Zlata Vasiljević.

Narodna književnost u školi u spomen na Balinta Vujkova Didu – 19. i 20- X.

Monoštor – 19. X.
Dani hrvatske knjige i riječi – Dani Balinta Vujkova, 21. po redu, počeli su programom „Narodna književnost u školi“ u Monoštoru koji je bio namijenjen učenicima 3. i 4. razreda mjesne OŠ „22. oktobar“. Središnja tema „Dana“ je storytelling (pričanje priča) te su tako djeca imala prilike čuti priče (pripovićke) o svom mjestu. Na četiri različite lokacije čuli su priče o negdašnjoj slastičarni, o dolasku „suvaje“ i „vergla“ o Petrovdanu, tomboli kod sv. Ivana kao i ljubavnu priču o gradnji crkve sv. Petra i Pavla. Priče su im na mjesnoj šokačkoj ikavici kazivale Lidija Marinković, Elena Brdar, Miljana Andrašev i Anita Đipanov Marijanović. Slijedeći ove primjere, učenici su pozvani sakupljati i zapisivati lokalne priče na mjesnom govoru koje će biti objavljene u dječjem časopisu Hrcko.

Subotica – 20. X.
Oko 330 djece iz vrtića i osnovnih škola iz Subotice, Male Bosne, Tavankuta, Đurđina i Žednika gdje se rad odvija na hrvatskom jeziku pratilo program naslovljen „Narodna književnost u školi, u spomen na Balinta Vujkova Didu“. U programu su sudjelovala djeca iz vrtića „Petar Pan“ iz Tavankuta koja su izvela igrokaz „Srića i nesrića“, a učenici OŠ „Ivan Milutinović“ iz Subotice odigrali su predstavu „Ko je propio jorgan pokriva se šeširom“. Osim u dramatizaciji narodnih pripovijetki nastupili su i članovi HKPD-a „Đurđin“ iz Đurđina, a predstavljena je i nova knjiga tiskana za ovu prigodu, šesta knjiga iz edicije Izabrana djela Balinta Vujkova pod nazivom Basne i pripovijetke koja je i podijeljena vrtićkim i školskim knjižnicama.

Program za srednjoškolce – 20. X.
Program Dana hrvatske knjige i riječi namijenjen je različitim dobnim skupinama, među ostalim i srednjoškolcima. Tako je u svečanoj dvorani subotičke Gimnazije „Svetozar Marković“ održan program Pričam ti priču gdje su učenici imali prilike čuti nekoliko hrvatskih narodnih bajki u izvedbi „tete pričalice“ Danice Leštek iz Donje Stubice (Hrvatska). Ovom prigodom istaknuto je kako su se bajke i priče pričale i na taj način prenosile stoljećima, a počele su se zapisivati tek u zadnjih dvije stotine godina.

Znanstveno-stručni skup – 21. i 22. X.
Dvodnevni znanstveno-stručni skup ove je godine okupio knjižničare, a tema je bila Storytelling za djecu i odrasle – ljudi i priče. Na skupu je sudjelovalo 65 knjižničara iz Srbije i Hrvatske, a online ga je pratilo još oko 120 sudionika iz regije. Knjižničari su se bavili pitanjima što je i koje su specifičnosti usmenog pripovijedanja (storytellinga) te koliko se razlikuje pripovijedanje djeci i odraslima, gube li se neminovno vrijednosti pripovijedanja uživo prelaskom u virtualno okruženje te posebice kako tradicijsko pripovijedanje, koje je ukorijenjeno u mitu, bajci i usmenoj predaji, približiti djeci u vrijeme života na daljinu i ograničenih fizičkih susreta. Primjeri dobre prakse sadržavali su izlaganja i postere iz knjižnica s područja Hrvatske i Srbije.

Multimedijalna večer – 21. X.
Multimedijalna večer održana je u HKC-u Bunjevačko kolo, imala je svoj prepoznatljiv sadržaj koji uključuje dodjelu nagrade za životno djelo, dodjelu dviju nagrada ZKVH-a (Emerik Pavić za najbolju knjigu 2021. i trijenalnu nagradu Tomo Vereš za najbolju knjigu znanosti i publicistike 2019. – 2021.).
Na manifestaciji su riječ i rič (govori) ovdašnjih Hrvata predstavljeni u različitim izričajima – u glazbi, govoru, poeziji. Tako su na Multimedijalnoj večeri nastupili: HGU Festival bunjevački pisama iz Subotice sa svojim vokalnim solistima, Kraljice Bodroga iz Monoštora (koje su uveličale i Književni salon u Monoštoru), šokački pjesnik Željko Šeremešić te gosti iz Osijeka – Ženska pjevačka skupina Šokice i Tena Sesar Babić koji su predstavili fenomen bećarca iz istočne Hrvatske upisan na UNESCO-ovu listu nematerijalne baštine.

Nagrada za životno djelo Ruži Silađev – 21. X.
Središnji događaj Dana je Multimedijalna večer na kojoj se uz, svečani program, dodjeljuju nagrade vezane uz knjigu i književnost ovdašnjih Hrvata. Organizacijski odbor 21. Dana nagradu za životno djelo na području književnosti za 2022. odlučio je dodijeliti Ruži Silađev iz Sonte, spisateljici koja osim zavičajne tematike čuva i svoju sonćansku ikavicu. „Proza Ruže Silađev ušla je trajno u hrvatsku narodnu baštinu kao zapis vremena prošlog i izvornog sonćanskog jezika“, ističe se u obrazloženju nagrade.
Silađev piše kratku prozu, pjesme, pripovijetke za djecu, dramske tekstove, novinske tekstove o starim fotografijama i običajima. Objavljene su joj do sada tri knjige: Divani iz Sonte (u dva izdanja), Šokica pripovida te Sonta u sjećanjima šokačkim. Prozu i poeziju objavljuje u časopisima, kako u Vojvodini tako i u Hrvatskoj, BiH, pa i na blogu Hrvatski glas iz Berlina. Priče za djecu i pjesme zastupljene su joj u panoramama i antologijama ovdašnjih Hrvata. Na natječaju Novosadske novinarske škole 2016. i 2018. njezine dvije priče za djecu su odabrane uz ostalih sedam (pisane na jezicima nacionalnih manjina), objavljene i prevedene na pet jezika i snimljene na audio CD-u za slijepu djecu. KD Ivan Antunović dodijelilo joj je istoimenu nagradu 2020. godine.

Knjiška produkcija
Na Danima je predstavljena i knjiška produkcija ovdašnjih Hrvata u proteklih godinu dana, o kojoj je govorila profesorica književnosti Nevena Mlinko. Kako je navela, u proteklom razdoblju tiskano je 38 monografskih publikacija i 14 naslova periodike. U pitanju je osam naslova manje nego lani, a najveći dio naslova – 19 je iz književnosti, 8 iz umjetnosti, 7 iz područja povijesti, demografije i etnologije, te 4 iz područja publicistike. Na sceni nema novih nakladnika, a knjige su najvećim dijelom izuzetno kvalitetno opremljene i uređene.

Polaganje cvijeća na bistu Balinta Vujkova – 21. X.
Tradicionalno, položeni su i vijenci na bistu Balinta Vujkova koja se nalazi u parku ispred Gradske kuće. Vijence su položili predstavnici hrvatske diplomacije, Grada Subotice te organizatora manifestacije (Hrvatske čitaonice Subotica, Gradske knjižnice Subotica, Zagrebačkog knjižničarskog društva, Hrvatskog nacionalnog vijeća i ZKVH-a).

Dvije nove knjige u okviru 21. Dana HKR-a
U povodu manifestacije tiskane su i dvije nove knjige:

1. Basne i pripovijetke, 6. knjiga u Ediciji Izabrana djela Balinta Vujkova – izbor pripovjedaka sačinio je Zlatko Romić iz Subotice, recenzentica je dr. sc. Sanja Vulić, knjigu je uredila Katarina Čeliković, korekturu je uradio Mirko Kopunović, a likovna oprema djelo je Darka Vukovića.

2. Zbornik radova s Međunarodnog znanstveno-stručnog skupa Dani hrvatske knjige i riječi – dani Balinta Vujkova održanog 8. listopada 2021. godine u Subotici objavili su Hrvatska čitaonica Subotica i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata povodom istoimene manifestacije 2022. godine održane od 19. do 22. listopada.
U zborniku je sedamnaest radova čiji su autori iz Hrvatske, Mađarske, Austrije i Vojvodine.

Suorganizatori: Hrvatska čitaonica Subotica, Gradska knjižnica Subotica, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Zagrebačko knjižničarsko društvo i Hrvatsko nacionalno vijeće.

Manifestaciju su podržali:
Ministarstvo kulture i informiranja Republike Srbije, Grad Subotica, Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Beogradu , Osječko-baranjska županija, Hrvatsko nacionalno vijeće, Pokrajinsko tajništvo za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice i Pokrajinsko tajništvo za kulturu, javno informiranje i odnose s vjerskim zajednicama.