U zborniku je sedamnaest radova čiji su autori iz Hrvatske, Mađarske, Austrije i Vojvodine. Zbornik otvaraju autorski radovi posvećeni jezičnoj baštini: Emina Berbić Kolar (Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku): Mjesni govor kao nematerijalno kulturno dobro (održivost i perspektive), Filip Galović (Hrvatsko katoličko sveučilište u Zagrebu): Mjesto nekih narodnih govora u Vojvodini u okviru slavonskoga dijalekta i Vlasta Markasović (Ekonomska i trgovačka škola I. Domca Vinkovci): „Rasprave o jeziku bačkih Hrvata“ Ante Sekulića. O temi vezanoj uz identitetsko područje piše Mario Bara (Hrvatsko katoličko sveučilište u Zagrebu): Migracije, toponimi i jezik: svjedočanstva hrvatske prisutnosti u Vojvodini, potom slijede teme uz hrvatske velikane u Vojvodini, Republici Srbiji. Mirko Ćurić (Srednja strukovna škola Antuna Horvata, Đakovo) piše rad Prigodnice Ante Evetovića Miroljuba biskupu Josipu Jurju Strossmayeru, Ladislav Heka (Pravni fakultet u Segedinu): Kako odoljeti Mađerima? na kojega se naslanja i rad Tamare Jurkić Sviben (Učiteljski fakultet u Zagrebu): Tragom uglazbljene lirike Slavka Mađera (1922. – 1946.). Nikola Benčić iz Gradišća nas podsjeća na Balinta Vujkova u radu: Jedinstvo u raznolikosti (U čast Balintu Vujkovu), a Katarina Čeliković (Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Subotica) na jedno zaboravljeno ime: Pavao Bačić – nepoznati književnik i skladatelj. Đuro Vidmarović iz Zagreba piše o još jednom velikanu, s druge strane granice, u Mađarskoj: Razdrti jezik Josipa Gujaša Džuretina ili treba li prevoditi Gujaševe pjesme?. Iz Mađarske se priključuju i suradnici iz Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj, Silvestar Balić, Stjepan Blažetin, Lilla Trubić koji prilažu rad Obrazovanje i vjera na stranicama tjednika Hrvatski glasnik (2010. – 2013.). Nekoliko nam tema govori o zajedničkoj kulturnoj povijesti, među kojima su sljedeći autori: Ivan Stipić (Sveučilišna knjižnica Slavonski Brod): Znanstvene veze franjevačkih učilišta s područja današnje Vojvodine i južne Mađarske s Franjevačkom visokom filozofskom školom u Brodu“, Biserka Goleš Glasnović (OŠ Tituša Brezovačkog, Zagreb): Novi uvidi u stvaralaštvo Frana Krste Frankopana“ i Katja Bakija (Sveučilište u Dubrovniku): „Pjesni ljuvene“ Marina Držića – književna baština u zrcalu suvremenosti. Stalni suradnik ove manifestacije je i Robert Hajszan iz Pinkovca u Austriji koji piše o temi: Naseljenje južnogradišćanskih Hrvata u XVI. stoljeću u zrcalu urbara i pisama Ferenca Batthyánya. Završetak zbornika nas vraća i na početak svake teme, a to je rad s onima kojima sve ostaje, bez kojih ne bi moglo biti kulturnog razvoja. Martina Kolar Billege i Vesna Budinski s Učiteljskog fakulteta u Zagrebu predstavljaju rad Čitalačka pismenost kao prediktor kulturnoga razvoja, a sasvim aktualno odgovara Kristina Silaj (Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu): Zašto bi djeca i mladi trebali čitati književna djela i važnost čitateljske sposobnosti u oblikovanju ponašanja i razvoja kritičkog mišljenja djece i mladih danas.

Uvidom u sadržaj zbornika na 280 stranica možemo reći kako je urednica Katarina Čeliković i ovim zbornikom ponudila teme širokog spektra, ali im je objedinjujuća tema – ukazivanje na kulturni prostor koji povezuje Hrvate izvan s onima u domovini, kako u prošlosti tako i u suvremenim kretanjima.